U Crnoj Gori oko 100.000 građana živi u siromaštvu, a analiza Svjetske banke (SB) pokazalaje da bi zbog posledica pandemije virusa korona u našoj državi moglo da osiromaši još oko 20.000 osoba.
Broz nezaposlenost, prema evidenciji Zavoda za zapošljavanje, prešao je 42.000, oko 44.000 penzionera ima penzije manje od 222 eura, dok preko 25.000 građana koristi materijalno obezbjeđenje porodice. Građanin čiji su godišnji prihodi niži od 2.097 eura smatra se relativno siromašnim (prema istraživanju Monstata urađenom 2017. godine).
Iako se materijalno-socijalni položaj najugroženijih građana ne popravlja godinama, projekcije su da bi stanje moglo da bude znatno gore zbog posledica izazvanih virusom korona.
Povodom Svjetskog dana siromašnih, koordinator nikšićke NVO Alternativa
Vesko Pejak tvrdi da je zbog posledica krize posao do sada u Crnoj Gori izgubilo oko 30.000 radnika.
– Alternativa Crna Gora očekuje da će do kraja ove godine oko 40.000 građana izgubiti posao. Sve te familije računaju se kao socijalno ugrožene. Takođe, taksisti i ugostiteljski radnici su, i pored toga što imaju posao, ugroženi jer su im zarade u ovom vremenu manje po 3-4 puta u odnosu na prošlu godinu. Ako uzmemo zvanične podatke, naglo je osiromašilo preko 50.000 ljudi. Realni podaci su još gori – upozorio je on.
Pejak ističe da su to porodice koje moraju da jedu, plate kiriju, kupe drva, opreme đake za školu...
– Crna Gora je postala mišolovka iz koje je nemoguće pobjeći zbog korone, a u kojoj je nemoguće živjeti. Najveću odgovornost za sve ovo snosi vlast koja je osiromašila zemlju toliko da nemamo nikakve rezerve. Nijedan radnik nije dobio pomoć od početka epidemije. Nijedan! Mi smo jedina zemlja koja nije pomogla radnike ni u jednom obliku – naglasio je on.
Predsjednik humanitarne fondacije „Banka hrane“
Marina Medojević ukazala je da je pandemija Kovida 19 još više pogoršala problem siromaštva, te da se novi ekonomski problemi ogledaju u povećanju broja nezaposlenih, padu životnog standarda stanovništva i porastu aktivnosti koje se obavljaju u neformalnom sektoru ekonomije.
– Ekonomske posledice pandemije su veće što je zemlja ekonomski nerazvijenija, a mi smo ušli opterećeni visokom nezaposlenošću i visokim procentom javnog duga u BDP-u, a i razvojno smo zavisna država od stranog kapitala. Nezaposleni, zaposleni na ugovor ili sa skraćenim radnim vremenim, lica sa invaliditetom, penzioneri, jednoroditeljske, višečlane porodice samo su neke od ugroženih kategorija u našoj državi – istakla je Medojevićeva. Ona ističe da je neophodno da se hitno uvedu mjere finansijske pomoći onima koji su ostali bez ikakvih prihoda i odloži plaćanje kredita i računa za sva domaćinstva koja ih ne mogu redovno izmirivati.
A.O.
Ugroženi ostali bez pomoćiMarina Medojević smatra da će socijalno neprihvatljiva politika štednje i rezova biti naša neminovnost pošto se vladajuća politička elita ne usuđuje da jače oporezuje imovinu i primanja bogataša koji su je u velikom broju stekli usled privilegovanog položaja.
– Od početka pandemije država je izdvojila jednokratnu pomoć od po 50 eura za samo mali broj nezaposlenih lica koji su na birou rada. Svi oni koji se ne prijavljuju na ZZZ svakih 40 dana kao jedan od modela koji im je ponudila ova institucija, nijesu primili nijedan euro pomoći, što stvara kod njih osjećaj nepravednosti. Slična osjećanja imaju i korisnici socijalne pomoći jer su uskraćeni primaoci tuđe njege i invaliditeta jer je Vlada jednokratnu novčanu pomoć opredijelila samo za korisnike MOP-a. Primjedbe imaju i penzioneri pa oni koji imaju makar jedan euro iznad najmanje penzije koja u Crnoj Gori iznosi 128 eura, nijesu dobili potrebnih 50 eura – ukazala je ona.
)){kind=small}
